"Građanima se nude emocije umjesto rezultata, nikada nismo imali ni 10 posto ispunjenih obećanja"

U razgovoru u Danu uživo, predstavnik Istinomjera Dalio Sijah upozorio je da političari često ignorišu činjenice, ponavljaju netačne tvrdnje i skreću pažnju s problema koji direktno utiču na život građana.

Političari rijetko priznaju greške

Govoreći o radu Istinomjera, Sijah je rekao da politički akteri različito reaguju kada ih ova organizacija suoči s netačnim tvrdnjama.

„Imamo političke aktere koji gotovo nikako ne obraćaju pažnju na naše pisanje. Svaki put kada ocjenjujemo neku izjavu, političar bude informisan da će biti objavljen tekst. Neki reaguju, ima i onih koji se zahvale na ispravci, ali su takvi rijetki. Većina uglavnom ignoriše naše analize“, kazao je Sijah.

Dodao je da Istinomjer često trpi optužbe da radi za različite političke opcije, zavisno od toga koga kritikuje.

„Kada ocjenjujemo i vlast i opoziciju, jedni tvrde da radimo za jednu stranku, drugi za drugu. To nam je najbolji pokazatelj da smo prilično objektivni“, rekao je.

Neistine prerastaju u političke narative

Sijah smatra da postoji razlika između političara koji povremeno iznesu netačne podatke i onih koji svjesno ponavljaju neistine.

„Kada se neistine ponavljaju, one prerastaju u određeni politički narativ“, rekao je.

Kao primjer naveo je tvrdnje vlasti iz Republike Srpske da Christian Schmidt nije legalno izabran za visokog predstavnika.

„Vrlo često slušamo tvrdnju da Schmidt nije izabran u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, iako u relevantnim dokumentima nigdje nije propisano da mora biti potvrđen na taj način. To je jedna od neistina koja se stalno ponavlja“, naveo je.

Podsjetio je i na narative koji su pratili ponovljene izbore u Republici Srpskoj, kada su se često mogle čuti tvrdnje da ih finansiraju ili nameću zapadne zemlje.

Evropski put BiH: Početni zamah, pa zastoj

Komentarišući evropske integracije, Sijah smatra da se nakon početnog zamaha i formiranja aktuelne vlasti ne može govoriti o ozbiljnijem napretku.

„Usvajani su određeni zakoni koji nose oznaku EU, ali nisu među ključnim prioritetima. Ostaju otvorena pitanja zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Sudu BiH. Nije imenovan ni glavni pregovarač, ni njegov zamjenik“, rekao je.

Dodao je da se, kako se zemlja približava izborima, sve manje vjeruje da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni u skorije vrijeme.

„Čini se da je otvaranje pregovora sve manje izvjesno, a ostajemo na formalnim koracima bez suštinskog napretka“, ocijenio je.

Predizborna obećanja ostaju mrtvo slovo na papiru

Sijah podsjeća da Istinomjer godinama prati ispunjenost predizbornih obećanja političkih stranaka.

„Od 2010. godine, otkad objavljujemo izvještaje o ispunjenosti obećanja, na državnom nivou nikada nismo imali dvocifren procenat ispunjenih obećanja“, rekao je.

Kao ilustraciju naveo je da SNSD na prethodnim izborima nije imao formalno predstavljen izborni program.

„Mi pratimo svega tri obećanja stranaka iz Republike Srpske na državnom nivou, što je zaista poražavajuće. Kampanja se uglavnom nije bavila državnim nivoom vlasti nego klasičnom političkom retorikom, anti-NATO porukama, a u posljednje vrijeme pojavljuju se i antievropski narativi“, rekao je.

Izborna godina donosi novi talas dezinformacija

Sijah očekuje da će se približavanjem izbora povećati broj dezinformacija, političkih spinova i manipulativnih sadržaja.

„Svake izborne godine bilježimo veliki broj neistina. Pratimo skupove, društvene mreže i medijske nastupe političara. Vrlo je moguće da će ih ove godine biti više nego ranije, jer se čini da predizborna kampanja nakon prošlih općih izbora praktično nije ni završena“, rekao je.

Dodao je da se do sada nisu često susretali sa sadržajima koje političari kreiraju pomoću vještačke inteligencije, ali da nije isključeno da će se i to pojaviti tokom kampanje.

Nacionalizam kao zamjena za rezultate

Prema njegovim riječima, nacionalistička retorika godinama služi kao sredstvo za skretanje pažnje s neispunjenih obećanja i konkretnih problema građana.

„Građanima se ne daje uvid u ono što je urađeno ili nije urađeno, nego se ide na nacionalističku retoriku kako bi se probudile emocije. Onda dolazimo do logike da će jedni glasati za svoje, drugi za svoje, umjesto da se razgovara o rezultatima“, rekao je.

Ocijenio je da nacionalistička retorika u Bosni i Hercegovini praktično nikada ne prestaje.

Gradiška i prevoznici: Problemi se rješavaju tek kada postanu kriza

Govoreći o problemima prevoznika i pitanju novog graničnog prijelaza u Gradišci, Sijah smatra da institucije nisu reagovale na vrijeme.

„Moglo se više lobirati i ranije djelovati. Novi granični prijelaz odavno je završen i ima mnogo veći kapacitet od starog. Da nije došlo do problema na mostu u Gradišci, pitanje je da li bi novi prijelaz uopće bio stavljen u funkciju“, rekao je.

Dodao je da su politička neslaganja i sukobi unutar institucija dodatno usporili donošenje odluka.

Rast plata „pojela“ inflacija

Kada je riječ o ekonomskim pitanjima, Sijah smatra da su ona često u sjeni političkih sukoba i blokada na državnom nivou.

„Na državnom nivou uglavnom se bavimo velikim političkim temama, dok su pitanja životnog standarda više u nadležnosti entitetskih vlada“, rekao je.

Podsjetio je da su u oba entiteta povećavane minimalne plate, da su u Federaciji usvojene određene fiskalne mjere te da su povećana izdvajanja za pojedine sektore.

„Minimalna plata jeste veća nego prije nekoliko godina, ali su veći i troškovi života. Inflacija je pojela značajan dio tog povećanja, pa su efekti za građane mnogo manji nego što izgledaju na papiru“, ocijenio je.

Građani imaju posljednju riječ

Sijah smatra da političari posljedice svog rada ili nerada mogu osjetiti jedino na izborima.

„Mi se trudimo da građanima pokažemo šta su političari obećali i šta su zaista uradili tokom mandata. Na kraju, građani su ti koji mogu odlučiti da li će ih zbog toga nagraditi ili kazniti na izborima“, poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad